Sevdalinka kao inspiracija budućim generacijama: Godišnjica upisa na reprezentativnu listu UNESCO-a

Godinu dana nakon UNESCO-vog priznanja, sevdalinka najiskrenije živi na ulicama, u pričama i glasovima običnih ljudi. N1 BiH donosi priču o onima kojima je sevdalinka najviše značila, a neki od njih su nam to pokazali pjesmom.

Sevdalinka živi u srcima ljudi, ali i trudom onih koji se o njoj svakodnevno brinu.

Dugogodišnji promotor i ljubitelj sevdaha, Miralem Gluhović, svojim predanim radom i brojnim kulturnim inicijativama postao je jedno od prepoznatljivih imena kada je u pitanju očuvanje i predstavljanje tradicionalnih pjesama u Mostaru.

Godišnja obljetnica uvrštavanja sevdalinke na UNESCO-ov popis dala mu je, kaže, dodatnu motivaciju, ne samo njemu, već i generacijama glazbenika, da ponovno čuju, pjevaju i čuvaju pjesme koje su stare desetljećima.

„Sevdalinku moramo sačuvati u njenom osnovnom obliku, neke se stvari mogu dodati, ali nema korekcije teksta, nema lekture, sevdalinka ima svoje ritmove i u tom smjeru je želimo zaštititi, sada imamo priliku, zahvaljujući UNESCO-vom priznanju, da ne može biti drugačija nego što jest“, kaže Gluhović.

Sevdalinka je živa priča

Za njega sevdalinka nije samo nasljeđe - ona je živa priča. I vjeruje da, kada postoji uporan rad i ljubav prema tradiciji, glas sevdalinke može imati budućnost.

„4. prosinca je za mene nova godina, slavlje, datum kada bismo svi trebali stati, zastava bi trebala biti podignuta na jarbole, sve bi trebalo biti svečano lijepo, nježno, fino, i želim da naši kolege i moji kolege daju našem sevdalinka gradu Mostaru prvi pečat Dana sevdalinke, te da kažemo da sevdalinka ovdje živi i živjet će“, ističe.

Književnik Nusret Omerika je među onima koji se sevdalinki vraćaju kroz riječ i pisanje. Godinama proučava ovu tradicionalnu pjesmu. Rad na njihovoj interpretaciji i snimanju, tvrdi, nije samo književno djelo, već i način očuvanja dijela kulturnog pamćenja.

Uvrštavanje sevdalinke na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine dalo je međunarodno priznanje tradiciji koja je stoljećima oblikovala identitet Bosne i Hercegovine. Ali jednako važni kao i to priznanje su i ljudi koji je i danas žive, istražuju i prenose, od izvođača, publike, promotora do pjesnika i istraživača.

Zahvaljujući njima, melodija i poruka i danas traju, kao dio kulturnog pamćenja, ali i kao inspiracija budućim generacijama.